Regionalne studije

ZAPADNA CIVILIZACIJA, EUROATLANTSKE INTEGRACIJE I GLOBALIZACIJA

Odsjek se, u kontekstu regionalnih studija bavi pitanjima, problemima i fenomenima zapadne civilizacije, zapadnih društava i država u vremenu globalizacije. Svoje teorijsko uporište ima u filozofiji i kulturi Zapada, s osvrtom na Mediteran kao „središte svijeta“, kako to kaže Hegel u Filozofiji povijesti.

Filozofija i kultura Zapada preko svojeg sustava vrijednosti utjecale su i na druge kulture i civilizacije. Zapad u filozofskom i kulturologijskom smislu ne određuje geografsku stranu svijeta, već duh i sustav vrijednosti s utjecajem na planetarnoj razini.

On predstavlja „stari svijet“ ili Europu koja ima svoje mediteranske multikulturne korijene i identitet Europe čije su sastavnice kršćanstvo, grčka kultura, rimsko pravo, humanizam i renesansa, racionalizam i prosvjetiteljstvo. Na taj identitet utjecale su židovska i muhamedanska kultura, posebice u posredovanju grčke kulture od strane Arapa.

Novi svijet predstavlja Sjevernu Ameriku, Kanadu, Australiju, Novi Zeland, Srednju i Južnu Ameriku.

Međutim, Mediteran i Europa uvelike su sudjelovali u stvaranju toga novoga svijeta, koji u vrijednosnom smislu tvore civilizaciju Zapada, kao onu koja je nikla iz mediteranskoga svijeta, u kontekstu Ferdinand Braudelove interpretacije Mediterana i njegova utjecaja na stari i novi svijet. Sve te civilizacijske vrijednosti staroga i novoga svijeta izražene su pojmom atlantizam ili šire „ talasokracije“.

Taj pojam pokriva vezu između staroga i novoga svijeta, o kojoj piše Hegel u Filozofiji povijesti, okosnica koje je u vrijednosnom smislu izražena u individualizmu, slobodi, pravima čovjeka i građanina, vladavini zakona i liberalnoj demokraciji, kao čisti oposit Orijentu kao što se to može pročitati u već spomenutoj Hegelovoj Filozofiji povijesti.

Na institucionalnoj razini taj se civilizacijski okvir Zapada, danas, što označava realni svijet u kojem živimo, temelji na euro-atlantskim integracijama.

U fokusu ovog Odsjeka su kulture društva zapadne civilizacije, Europska unija i NATO. U središtu promatranja su konceptualna pitanja Europske Unije, razapete između kozmopolitizma, populizma i nacionalizma, ksenofobije, rasizma, imigracijske krize koja prijeti transformaciji identiteta Europe i Europske unije, kao i naglašene konceptualne napetosti između manje i više integracija, konfederalizma i federalizma, suverenizma, eurosekpticizma i scenarija Titanic, koji se aktualizirao Brexitom i imigracijskom krizom, te različitih modaliteta demokracije, liberalne, neliberalne (Mađarska, Poljska ) do postdemokracije.

Posebno mjestu u istraživanju i analitici ovog Odjela predstavlja druga modernizacije svijeta (druga moderna) u vidu globalizacije, i njezinih različitih dimenzija poput povijesne, ekonomske, tehnološke, političke, komunikacijske, kulturne, demografske.

Naravno s refleksijom na EU, Republiku Hrvatsku, koja je članica EU i dio diskursa zapadne civilizacije u institucionalnoj formi EU i NATO pakta.

Zapadnu civilizaciju i atlantizam kao njezin izraz u vrijednosnom smislu treba gledati i kroz promjenu geopolitičke slike svijeta, ulogu Rusije u toj slici, dekonstrukciju unipolarne globalizacije, stvaranje multipolarnoga svijeta, odnos EU na proširenje na Balkana, utjecaj Rusije i Turske na Balkan, atlantizm u konkurenciji s novim euroazijanizmom i neosmanizmom, koji se negdje globalno sudaraju, a negdje su na tragu konvergencije, na primjeru Zapadnog Balkana u odnosu na zapadni Balkon (EU i atlantizam), igraju zajedničke interesne igre, zadavajući tako brige zapadnoj civilizaciji, nadasve na institucionalnoj i političkoj razini.

U povijesti civilizacija postoje neke stalnosti, poglavito Europe u odnosu na Rusiju, što je već 1860. naznačio ruski filozof Danilevski, u knjizi Rusija i Europa, kao i u odnosu na osmanski svijet i Europu, neoosmanizm. Danas se Europa susreće sa izbjegličkom krizom, u kojoj je dominantna uloga i uloga Turske, koja zapravo drži ključeve budućnosti identiteta EU.

U kontekstu vlastita poslanja Odjel će se baviti fenomenima zapadne civilizacije, suvremenoga globaliziranoga svijeta i refleksijom na društvo i državu u kojem živimo, odnosno na Republiku Hrvatsku.

Naš je pristup izraživački, analitički, objektivni i nadasve interakcijski, jer svijet u kojem živimo nije ništa drugo do li globalna interakcija, gdje se događaji na globalnoj razini (makrokozmos ) održavaju na mikrokozmos.

Svijet je volja i predstava što bi rekao Artur Schopenhauer. Kakav jest, djelo je političke volje aktera, kakav se predstavlja, djelo je medija da ga predstave prema svojim vrijednostima i interesima.

Prof.dr. Anđelko Milardović

SURADNICI